Zaposlenici su ključ inovativnosti

Anton Barbir, Group CFO, JGL, u kratkom intervjuu obrazložio je zašto su zaposlenici ključ inovativnosti, a o ovoj temi će detaljnije biti govora na: CONTROLLING DAYS 2024, Strategija i transformacija, 23.-24.05.2024.

Kako organizacije mogu stimulirati kreativnost i inovativnost među svojim zaposlenicima kao dio strategije inovacija?

Ključno pitanje je danas kako osigurati motiviranost zaposlenika generalno, koji su to motivacijski alati i okruženje koje će zaposlenika vezati za kompaniju i stvoriti visokoproduktivno okruženje koje će na efikasan i optimiziran način osigurati vođenje operativnog poslovanja te osigurati okruženje i uvjete za strateški razvoj inovacija odnosno strategiju inovacija.

Ključ strategije inovacija su resursi, ljudi, vrijeme i novac. Farmaceutska industrija je visoko regulirana industrija, i prosječno trajanje razvoja inovacije je 3 do 4 godine. Kako bi se osigurao nesmetan proces razvoja inovacija ključno je imati visokomotivirani tim zaposlenika.

Motivirani zaposlenici su ujedno i kreativni i inovativni. Više je elemenata kojima utječemo na rast motiviranosti zaposlenika poput plana razvoja, sustava nagrađivanja, uključenosti u proces odlučivanja, razvoj i praćenje talenata te zdravo, fleksibilno i moderno okruženje za rad kao platforma za učinkovitu suradnju i rast.

Adekvatnom kombinacijom raspoloživih resursa s jedne strane, te optimalnom kombinacijom operativnih i strateških aktivnosti s druge strane, stvaramo okruženje koje zaposlenike potiče na kreativno i inovativno promišljanje i stvaranje dodatne vrijednosti za naše kupce, potrošače i pacijente. 

Koja je uloga liderstva u vođenju i podržavanju strategije inovacija u organizaciji?

Strategija je kao i organizacija živo biće i ključna je uloga liderstva u definiranju, implementaciji, a posljedično i u praćenju realizacije postavljenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva.

Kroz definiranje same strategije lideri moraju osigurati sve resurse potrebne za realizaciju inovacija te osigurati uključenost svih relevantnih dionika kako bi se jasno definirali glavni projekti i očekivanja, te resursi potrebni za realizaciju istih.

Kako je farmaceutska industrija visoko regulirana, a procesi inovacija dugotrajni i financijski zahtjevni, neophodno je redovno praćenje realizacije strateških projekata i inicijativa kako bi se pravovremeno poduzimale sve daljnje aktivnosti i odluke. Strategija mora bita jasna i razumljiva, a inovacije kao nosioci strategije moraju osigurati dodatnu vrijednost za pacijenta i kompaniju. 

Kako se može prilagoditi strategija inovacija kako bi se odgovorilo na promjene u potražnji kupaca i tržišnim trendovima?

Inovacije u farmaceutskoj industriji su vrlo ograničene patentima i visokim ulaganjem. Prijeko su neophodne radi diferencijacije u visoko konkurentnom okruženju. Za inovacije je potrebno prije svega staviti u fokus kupca/pacijenta, njegove nezadovoljene potrebe i one koje još čak nije niti osvijestio. Naši korisnici koriste više od 12 različitih kanala u interakciji s nama i našim ključnim proizvodima/brendovima. Ulažemo značajne napore u svaki od tih digitalnih točaka s relevantnom informacijom na svakom od kanala.

Pomoći ljudima/ pacijentima da osjete svijet oko sebe na bolji, bogatiji i pouzdaniji način, da dožive miris Zemlje, vide svijet mogućnosti i osjećaju dobro u svojoj koži naša je svrha te ujedno ključni pristup strategiji inovacija. Konkretno, u JGL-u aktivno radimo na projektima koji su re-inovacija poznatih uspješnih molekula/ proizvoda i usluga, a čiji je cilj nova generacija proizvoda s poboljšanim svojstvima u učinkovitosti i sigurnosti primjene. Naravno, aktivno radimo i tzv. inkrementalne inovacije koje se odnose na kontinuirano unapređenje postojećih proizvoda i procesa.

Redovna istraživanja tržišta su iznimno važna i korisna, ne samo kroz standardna kvalitativna i kvantitativna , već i kroz korištenje mreže stručnih eksperata, povratnih informacija s online platformi te vlastita znanja i iskustva. Iznimno je bitno definirati predmet/ problem istraživanja, redovno ga sagledavati i po potrebi redefinirati kako bi rezultat istraživanja ispunio očekivanja u inicijalnoj fazi nakon čega slijedi dug put definicije inovacije, razvoja proizvoda, kliničkih istraživanja i u konačnici registracije proizvoda ukoliko su sve prethodne faze zadovoljene i ukoliko je realizirana vrijednost koja će zadovoljiti potrebe pacijenta.   

Kako se može koristiti suradnja s eksternim partnerima, poput start-upova, akademskih institucija ili drugih kompanija, kako bi se ubrzao inovacijski proces?

Suradnja s vanjskim partnerima, primarno akademskim institucijama kao što su fakulteti, klinički i istraživački centri ključna je, kada je riječ o inovacijskim procesima. U JGL-u, vodećoj farmaceutskoj kompaniji u domaćem vlasništvu u RH, koja 87% svoje prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima, oslanjamo se na interna znanja i infrastrukturu u kombinaciji sa specijaliziranim istraživačkim organizacijama u svijetu, domaćim i stranim ekspertima te akademskom zajednicom u Hrvatskoj i šire. Prije tri godine, kada je započeo naš snažniji iskorak u područje inovacija, uspostavili smo rad JGL Znanstvenog vijeća. Radi se o neovisnom međunarodnom savjetodavnom tijelu znanstvenika i stručnjaka, međunarodno priznatih u svojim područjima stručnosti. Znanstveno vijeće ojačava znanstveni profil projekta istraživanja i razvoja JGL-a, omogućuje umrežavanje, savjetovanje i dijeljenje relevantnih, znanstveno utemeljenih znanja i ideja. Kao ključnu ulogu identificira nove projekte sa čvrstim znanstvenim obrazloženjem.

Kroz znanstveno savjetodavno vijeće s jedne strane osiguravamo uvid u najnovije trendove i postignuća unutar terapijskih područja gdje smo prisutni, a s druge strane osiguravamo pravovremene povratne informacije na razvojne ideje i potencijalne inovacije. Uska suradnja sa znanstvenom zajednicom kroz Fakultet farmacije, Medicinski fakultet i kliničke i istraživačke institucije od iznimne je važnosti u razumijevanju medicinskih dostignuća i potreba pacijenata kao preduvjet razvoj inovacija. 

Kako organizacije mogu koristiti tehnike kao što su design thinking i agilni pristup u razvoju i implementaciji svoje strategije inovacija?

Design thinking, agilni pristup kao i umjetna inteligencija u većoj ili manjoj mjeri danas su redovni dio poslovanja. Ključno je osvijestiti prisutnost predmetnih metodologija među zaposlenicima, razviti način razmišljanja te prepoznati i definirati područja primjene unutar kompanije. To više ne možemo zvati trendom, to je sastavni dio poslovanja, te u konačnici komparativna prednost koja nam otvara prostor za brži razvoj i još bržu prilagodbu unutar danas sve više nepredvidivih vanjskih utjecaja na poslovanje.

Agilne metode su danas sastavni dio svih naših ključnih procesa, posebno na području znanstveno stručnih i farmaceutsko tehnoloških operacija kao „srca“ našeg poslovanja. To naravno za sobom povlači direktno ili indirektno i sve ostale dijelove kompanije kroz agilno sagledavanje i vođenje svih ključnih procesa unutar kompanije. Aktivno sagledavamo aspekte i koristi koje možemo iskoristiti iz umjetne inteligencije kako bi kompanija bila brža i efikasnija, a time i otpornija.

Sve gore navedeno čini organizaciju otpornijom, efikasnijom i bržom što značajno utječe i na sam razvoj i implementaciju strategije, uključujući i strategiju inovacija kao ključni stup budućeg razvoja kompanije. 

Više o temi Zaposlenici su ključ inovativnosti na: CONTROLLING DAYS 2024, Strategija i transformacija, 23.-24.05.2024.