05. 07. 2021.
[DOWNLOAD] Nordijski pristup u upravljanju troškovima

Često se može susresti, kako u stručnoj i popularnoj literaturi, tako i kolokvijalno, navod da menadžment iz nordijskih zemalja ima light touch u prezentiranju i donošenju svojih odluka te kako su u stilu upravljanja uključivi i spremni na sporazume, nisu okrenuti hijerarhijskom pristupu te su neformalni. Kako je u pozadini svakog upravljanja i odlučivanja činjenično stanje, izvještaji i koncepti te kako se svako poslovno izvještavanje u svome izvoru oslanja primarno na računovodstvene evidencije, a kako se one smatraju izravnom refleksijom poslovnih aktivnosti, donosimo jedan konceptualni rad nordijske škole za novu paradigmu u primjeni računovodstvenih praksi.

Ishodište nordijskog pristupa upravljanja troškovima

Konceptom pragmatičnog konstruktivizma želi se doprinijeti razvoju superiornijih kvaliteta u računovodstvenim praksama naspram tradicionalnih pristupa. U posljednjih dvadeset godina upravljanje troškovima područje je visoke dinamike u promjenama i razvoju metodologija i pristupa. Tome svjedoči i velik broj alata i visoko sofisticiranih tehnika koji su se pojavili kao dostupni. Upravljanje troškovima čvrsto se pozicioniralo kao pod disciplina unutar upravljačkog računovodstva, a znanstveni i praktični pristupi isprepliću se i razvijaju ruku pod ruku. Ugledna imena iz akademskih krugova i prakse pridonose sa vrlo vrijednim uvidima u to još uvijek,vrlo konzervativno područje, kako teorije tako i prakse. Kulturološke razlike u poslovnom okruženju predmet,su mnogih istraživanja i rasprava u području organizacije,i menadžmenta. Nordijske zemlje u mnogim znanstvenim i stručnim pristupima izazivaju pažnju stručne i znanstvene zajednice već više desetljeća. U ovom članku kratko će se predstaviti različitost u pristupu i filozofiji upravljanja troškovima, odnosno cost managementu. Povijesni razvoj teorije i prakse upravljačkog računovodstva i cost managmenta u nordijskim zemljama: Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj, svojim specifičnim i inovativnim pristupom, modificirale su izvorne ideje upravljačkog računovodstva i upravljanja troškovima iz njemačkog i anglo saksonskog poslovnog okruženja. Ideje i pristupi razmjenjivali su se i putovali među zemljama nordijskog okruženja u proteklom stoljeću te modificirali izvorne ideje pristigle iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. (Näsi, Salme&Rohde, Carsten, 2006.)

1. Pragmatički konstruktivizam (eng. pragmatic constructivism)

Ovaj rad donosi kratak osvrt na jedan vrijedan doprinos nordijske škole, čija je predstavnica profesorica Hanne Nørreklit, kojim se želi ukazati na snagu različitih pristupa i samih kulturoloških razlika u dijelu upravljanja troškovima i instrumentima sustava upravljanja efikasnostima (PMS - Performance Management Systems). Autorica, znanstvenica i istraživačica čiji je rad izrazito značajan na tom području, Hanne Nørreklit, sa School of Business and Social Science, Department of Management, Aarhus University u Danskoj, donosi niz kritičkih misli i pristupa prema već dobro prihvaćenim i široko implementiranim poslovnim praksama iz anglo saksonskog okruženja i središnje Europe te kulturološkim razlikama u pozadini metodologije i pristupa u implementaciji istog. Glavna kritika odnosi se na:

  • pomanjkanje uzročno-posljedičnih veza (povratne sprege), zbog pretpostavki koje nisu valjane u unaprijed izvedenim kontrolama unutar sustava i statistici koja ne može ukazati na logičku pogrešku i
  • modelu zasnovanom na kontroli, koji je hijerarhijski model po top-down principu i nije prirodan u organizacijskom okruženju.

Ideja na kojoj pristup počiva i ishodi naziva se pragmatički konstruktivizam (pragamtic constructivism), kao kritički pristup upravljačkim – kontrolnim sustavima i perspektivi organizacijskog djelovanja. (Nørreklit, Nørreklit, Mitchell, 2010.). Težišta koncepta su: kritički pristup, promatranje fenomena u stvarnom vremenu, case study i spoznaja iz stvarne opservacije, “zdrav razum” prije svega, što su zaključci upravljačkih sustava. Računovodstvene evidencije kao izvori podataka promišljaju se kao socijalni konstrukt, kao pojava koja nije prirodno uzrokovana, već izravno prouzročena ljudskim djelovanjem. Značenje toga je da osnova računovodstvene informacije ne leži samo u objektivnom opažaju, već i u institucionalnoj i subjektivnoj realnosti, koja se ne može percipirati izravno. Računovodstvo identificira, specificira, dogovara i utvrđuje fizičke i društvene činjenice. Primjer fizičke činjenice je stvarno utvrđeno stanje materijalne imovine, volumena prodaje, stanja obveza. Primjer društvene činjenice je konstrukt i posljedica procjene i dogovora kao što su npr. stope amortizacije fiksne imovine, vrednovanje udjela, vrednovanje prava, trenutak priznavanja prihoda i rashoda i slične pojave. One su predmet institucionalnog dogovora i primjena sporazuma te kao takve izvedene tvrdnje i istine i posljedica ljudskog djelovanja, stvar su povjerenja.

 

[DOWNLOAD]  Članak je objavljen u 18. broju časopisa "Kontroling, financije i menadžment" s temom Upravljanje troškovima, a cijeli članak možete preuzeti ovdje.

 
Da li vam se svidio stručni tekst?
Prijavite se za redovito primanje obavijesti iz kontrolinga, financija i menadžmenta.
 
 

Ispunite svoje kontaktne podatke i dobit ćete link za preuzimanje dokumenta.

 

* Napomena: preuzimanjem dokumenta pristajete na primanje stručnih obavijesti iz područja kontrolinga, financija i menadžmenta, a odjavu za primanje možete napraviti u bilo kojem trenutku.
 
 
 Novosti - Arhiva