30. 09. 2025.
Uloga lidera u digitalizaciji planiranja

Marin Bodrušić, CFO, Luka Ploče u kratkom intervjuu govori o temi Uloga lidera u digitalizaciji planiranja, o kojoj će detaljnije govoriti na: 7. Financijskoj konferenciji: "Strateško i operativno planiranje", 23.10.2025.

Za digitalnu transformaciju često je potrebna promjena tradicionalnih financijskih procesa. Kako ste u svom dosadašnjem radu usklađivali potrebu za preciznošću u financijama s fleksibilnošću koju zahtijeva digitalno planiranje?

Kada se tradicionalni i sporiji papirnati procesi zamijene digitalnim alatima, postiže se ono što je najvažnije: preciznost i brzina. U Luci Ploče to najbolje vidimo kroz naš interni DMS sustav. Ranije su računi i radni nalozi prolazili kroz spor i postupak odobravanja sklon pogreškama, no digitalizacijom smo taj proces učinili bržim, preciznijim i dostupnim svima. Isto vrijedi i u Operativno-tehničkom sektoru, najvećem u Luci, koji traži visoku razinu učinkovitosti. Tamo program automatski računa bruto primanja, a podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu. To nam daje čvrstu osnovu za planiranje i mogućnost da na promjene reagiramo brzo.

S obzirom na Vašu odgovornost za IT u Luci Ploče d.d., kako pristupate integraciji financijskog planiranja s digitalnim alatima i analitikom? Koji su najveći izazovi u toj integraciji?

Uvijek krećemo od krajnjeg korisnika i praktičnog pristupa. Iako smo povezani s vanjskim ERP sustavom Apross, u kojem završavaju svi financijski podaci i koji generira ključne izvještaje, fokus kompanije od početka je bio razvoj vlastitih rješenja. Najveći izazov bio je pronaći ravnotežu između složenih i vremenski zahtjevnih integracija te potrebe da uvedemo brze i prilagodljive pristupe. Kako bismo smanjili ovisnost o vanjskim dobavljačima i njihovoj dostupnosti, usmjerili smo resurse na razvoj unutar Luke. Tako smo razvili, prethodno spomenuti, DMS sustav. Ovaj pristup nam daje kontrolu nad procesima i omogućava jednostavnije upravljanje s vremenom razvoja i implementacije novih rješenja. Podaci se prije ulaska u Apross dorađuju i dodatno provjeravaju, što na kraju znači kvalitetnije izvještavanje i temelje za bolje financijsko planiranje.

Vaše iskustvo u regulativi osigurateljne industrije podrazumijeva duboko razumijevanje regulatornih okvira. Kako digitalna transformacija planiranja utječe na usklađenost s regulatornim zahtjevima, i gdje vidite prostor za poboljšanje?

Regulatorni okvir nije opcija nego obveza. Digitalna transformacija mora osigurati potpunu usklađenost s regulatornim zahtjevima. Industrija je u prošlosti pokazala da se dobro prilagođava i uvodi ju kao dio rutine. Kao primjere mogu navesti Solvency I i Solvency II direktive ili malo noviji MSFI 17 računovodstveni standard. Implementacija tako kompleksnih računovodstveno-izvještajnih zahtjeva povukla je i promjene internih procesa planiranja. Oni su nužno morali biti popraćeni novim digitalnim rješenjima. Ključno je bilo redovito komunicirati procese prilagodbe, implementirati rješenja, uspostavljati radne skupine i uključiti sve dionike, od regulatora HANFA-e do predstavnika osigurateljne industrije. Prostor za poboljšanje, vjerujem, uvijek postoji. Danas se očekuje kraće vrijeme implementacije, više financijskih i ljudskih resursa, dok se paralelno mora podržavati svakodnevno poslovanje.

Tijekom karijere, radili ste u velikim međunarodnim sustavima, ali i u industrijama različite razine digitalne zrelosti. Koji su po Vašem mišljenju ključni preduvjeti za uspješnu digitalnu transformaciju planiranja u tradicionalnim sustavima poput luka ili industrije osiguranja?

Iskustvo mi je pokazalo da uspješna digitalna transformacija ne ovisi samo o alatima nego o ljudima i strateškom pristupu. To je ono što u svakoj organizaciji zaista čini razliku. Prvi i najvažniji preduvjet je jasna vizija i snažna podrška menadžmenta. Digitalizacija mora biti strateški cilj, a ne samo IT projekt. Potrebno je jasno definirati zašto se transformiramo – zbog učinkovitosti, bržih odluka ili transparentnosti? Bez tog odgovora projekt lako naiđe na otpor. Drugi ključni preduvjet je promjena kulture unutar organizacije. Tradicionalni sustavi često se drže provjerenih procesa i fraze „mi to oduvijek radimo ovako”. Zato je važno stvoriti okruženje koje potiče eksperimentiranje i učenje. Važno je uključiti zaposlenike od samog početka kako bi se propitali postojeći procesi i transparentno ukazala konkretna prednost koju digitalizacija donosi. Treći, ali ne manje važan preduvjet je ulaganje u ljude i njihove individualne vještine. Softver sam po sebi ne donosi rezultate ako ga oni koji ga koriste ne razumiju ili ne žele prihvatiti. Edukacija i razvoj digitalnih vještina ključ su da organizacija iskoristi puni potencijal tehnologije.

Kako lideri mogu potaknuti promjenu načina razmišljanja unutar organizacija koje se oslanjaju na ustaljene metode planiranja? Možete li podijeliti konkretan primjer promjene pristupa planiranju iz vlastitog iskustva?

Iz KPMG-a, gdje je krenuo moj karijerni put, nosim jednu od ključnih vrijednosti koja je tada propagirana, a koja glasi „lead by example”. Ako želiš potaknuti promjenu, moraš je sam živjeti.

Kako bih bolje razumio tehnologiju i procese te ono što se događa „ispod haube”, završio sam Algebrin tečaj za Python developera. Nisam imao ambiciju postati programer, nego pokazati da promjena nije prijetnja nego prilika.

Lideri bi trebali prepoznati i ohrabriti proaktivnost zaposlenika, poticati ih da razmišljaju o tome što možemo unaprijediti sutra, a ne čekati da problem dođe na stol. U Luci Ploče dobar primjer je razvoj sustava za praćenje kretanja roba. Naš direktor IT-a, Branko Jelavić, nositelj je procesa digitalne tranformacije kompanije. Imao je ideju, Uprava ju je podržala, a sustav je danas zamijenio papirnate evidencije i koristi ga cijela lučka zajednica, od internih odjela do špeditera i carine. To je pokazalo koliko su važni podrška menadžmenta, proaktivnost zaposlenika i suradnja svih uključenih. Kolega Jelavić mi je ponosno istaknuo kako nakon šest godina može reći da smo u potpunosti digitalna firma. Ovaj projekt je demonstrirao kako se uz pravu viziju i predanost, tradicionalni sustav može transformirati u modernu, agilnu organizaciju.

Više o temi Uloga lidera u digitalizaciji planiranja na: 7. Financijskoj konferenciji: "Strateško o operativno planiranje", 23.10.2025.

 
Da li vam se svidio stručni tekst?
Prijavite se za redovito primanje obavijesti iz kontrolinga, financija i menadžmenta.
 
Marin Bodrušić
 

Marin Bodrušić je iskusni financijski i operativni menadžer s bogatim iskustvom u financijama, reviziji i strateškom vođenju. Od srpnja 2025. član je Uprave društva Luka Ploče d.d., zadužen za financije i IT. Prije toga obnašao je rukovodeće funkcije u međunarodnoj osigurateljnoj grupaciji, gdje je bio odgovoran za financije i strateški razvoj organizacije te CEO i član uprave više društava unutar grupe. Sudjelovao je u radu regulatornih i stručnih tijela unutar osigurateljne industrije, vodeći harmonizaciju tržišnih sudionika kod implementacije izmjena regulatornih okvira. Karijeru je započeo u KPMG-u, gdje je gotovo 8 godina radio na reviziji i savjetovanju financijskih institucija. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (smjer Makroekonomija) i nositelj je ACCA kvalifikacije. 

 
 
 
 Novosti - Arhiva