Jasnoća kao temelj odluka Uprave

U okruženju rastuće neizvjesnosti, Uprava sve češće donosi odluke uz nepotpune informacije, kratke rokove i suprotstavljene ciljeve. U takvim situacijama, kontroling se vrednuje ne po količini podataka, već po sposobnosti da pomogne Upravi fokusirati se na ono što je stvarno važno.

Kao sudionik panela „Očekivanja menadžmenta od kontrolinga“, Slaven Dobrić, Savjetnik Uprave u UNIQA osiguranju, donosi perspektivu Uprave koja od kontrolinga očekuje jasnoću, strukturu i hrabrost u iznošenju stavova, a ne samo tehničku analizu.
 

U kojim situacijama Uprava najviše osjeća da kontroling donosi stvarnu dodanu vrijednost?

Dodana vrijednost kontrolinga najviše dolazi do izražaja kada on djeluje kao pravi poslovni partner menadžmentu. U toj ulozi kontroling ne sudjeluje samo u objašnjavanju prošlih rezultata, već aktivno doprinosi informiranom donošenju odluka. To podrazumijeva jasan odmak od isključivo post festum analiza i prijelaz prema anticipativnom pristupu. Takav pristup omogućuje ranije prepoznavanje rizika, prevenciju neugodnih iznenađenja u poslovnom okruženju te pravovremenu identifikaciju signala koji se mogu pretvoriti u konkretne poslovne prilike. Upravo u toj sposobnosti da poveže financijske uvide s poslovnim implikacijama vidimo ključnu ulogu modernog kontrolinga - ne kao funkcije izvještavanja, već kao su-kreatora boljih, proaktivnih i održivih odluka.

Što Upravi danas više pomaže u odlučivanju: detaljna analiza ili dobro postavljen okvir odluke?

Iako to na prvi pogled može zvučati kontraintuitivno, osobno uvijek dajem prednost dobro postavljenom okviru donošenja odluka. Detaljna analiza sama po sebi ne jamči kvalitetnu odluku - upravo suprotno, često može rezultirati prevelikom količinom podataka i šumom koji na kraju vodi do pogrešnih zaključaka. Jasno definiran okvir odlučivanja stavlja fokus na prikupljanje optimalne količine informacija - onih koje su stvarno potrebne i koje u pravilu vode kvalitetnijim odlukama. Takav pristup pomaže organizaciji da jasno razlikuje što uistinu čini razliku: ciljeve koje želimo postići, ograničenja unutar kojih djelujemo i ustupke koje smo spremni napraviti. Društvo koje ima strukturiran i dosljedan okvir donošenja odluka lakše zadržava fokus na dugoročnim benefitima, umjesto na kratkoročnim optimizacijama, te istovremeno omogućuje konzistentno, učinkovito i nesmetano odlučivanje na svim razinama upravljanja.

Kako kontroling može pomoći Upravi da razlikuje bitno od sporednog u složenim temama?

Ključna uloga funkcije kontrolinga je pomoći Upravi u postavljanju prioriteta u uvjetima neizvjesnosti. Zadatak kontrolinga je izdvojiti nekoliko ključnih varijabli koje stvarno utječu na poslovne rezultate i omogućiti vodstvu da se na njih fokusira, umjesto da se gubi u moru informacija. U praksi, mnogi kontroling timovi ovoj temi pristupaju pogrešno - prvo kreiraju opsežne izvještaje i potom se nadaju da će iz njih proizaći upravljački relevantni zaključci. Mi vjerujemo da pristup mora biti obrnut: svaka informacija mora biti jasno vezana uz konkretnu odluku. Ako ne utječe na donošenje te odluke, u tom trenutku jednostavno nije relevantna. Upravi su, prije svega, potrebne jasne činjenice o parametrima koji imaju najveći utjecaj na odluku - poput količina, cijena, strukture troškova, kapaciteta ili rokova. Upravo tu vidimo ulogu kontrolinga kao pravog poslovnog partnera: prepoznati što je doista bitno i to prezentirati na način koji omogućuje brzo, kvalitetno i odgovorno odlučivanje.

Gdje kontroling treba preuzeti veću odgovornost u formuliranju preporuka, a ne samo opcija?

Financijske odluke zahtijevaju od kontrolinga više od same analize - zahtijevaju hrabrost i jasno zauzimanje stava. Kada govorimo o pitanjima poput smanjenja troškova, promjena cjenovnih politika, alokacije kapitala ili budžetiranja, to nisu teme u kojima si kontroling može priuštiti neutralnu poziciju. Upravo suprotno - u takvim situacijama očekuje se da kontroling jasno artikulira preporučeni smjer i obrazloži ga relevantnim argumentima. Uloga kontrolinga nije samo iznijeti podatke, već pomoći menadžmentu da donese odluku. To znači preuzeti odgovornost za preporuku, jasno komunicirati implikacije različitih opcija i usmjeriti raspravu prema rješenjima koja dugoročno stvaraju vrijednost za Društvo.

Koja jedna promjena u ponašanju kontrolinga najbrže povećava njegovu vjerodostojnost kod Uprave?

Kredibilitet kontrolinga ne proizlazi iz uloženog truda, razine detalja ili količine isporučenih izvještaja, već iz njegove sposobnosti da kontinuirano podržava Upravu u donošenju kvalitetnih odluka. Riječ je o odlukama koje unapređuju buduće poslovne ishode i smanjuju neizvjesnost u ostvarivanju postavljenih planova. Da bi kontroling tu ulogu ispunio, poruke koje dolaze iz odjela moraju biti jasne, jednostavne i fokusirane. Istovremeno, smatram iznimno važnim imati hrabrosti zauzeti jasan stav i postavljati pitanja koja dovode u pitanje postojeće paradigme. Upravo takav pristup, uz dosljednost i partnersku suradnju s menadžmentom, dugoročno gradi povjerenje i pozicionira kontroling kao relevantnog i vjerodostojnog sugovornika u procesu odlučivanja.

Više o temi na:  CONTROLING DAYS: "Partnerstvo menadžmenta i kontrolinga", 22.05.2026.