Procesni model operativnog planiranja, budžetiranja i prognoze

Danijela Šarić Lukačić, dipl. oec., Konzultant za kontroling i financije tvrtke Poslovna učinkovitost, u kratkom intervjuu predstavila je Procesni model operativnog planiranja, budžetiranja i prognoze, a o ovoj temi će detaljnije biti govora na:

5. FINANCIJSKA KONFERENCIJA: Financijsko planiranje, 24. 10. 2023.

Što su procesni modeli i koja je njihova praktična primjena u kontrolingu odnosno planiranju?

Procesni modeli služe za dokumentiranje, analizu i oblikovanje procesa te isto tako kao potpora za raspravljanje o procesima i njihovo unapređenje. Procesni model kontrolinga proizlazi iz spektra zadataka kontrolera i hijerarhijske je prirode te osigurava standardizirani postupak i dokumentaciju. Procesni model planiranja dio je hijerarhije procesa u kontrolingu, a omogućuje procesni pristup izradi planova poduzeća i praćenje njihova ostvarenja s maksimalnom efikasnošću.

Kako primijeniti SIPOC koncept kod definiranja procesa planiranja?

SIPOC koncept podrazumijeva definiranje temeljnih postavki procesa koji će omogućiti transparentnost u planiranju na način da se utvrde:

Supplier-i tj. dobavljači podataka za izradu planova

Input-i tj. podaci potrebni za izradu planova

Process-i odnosno redoslijed zadataka koje je potrebno izvršiti

Output-i tj. izlazni dokumenti, analize i sl. koje je potrebno kreirati

Customer-i tj. korisnici planova i dokumentacije.

Koje su sve praktične korisnosti od postojanja procesnog priručnika za planiranje?

Procesni priručnik za planiranje omogućava metodološki pristup planiranju s ciljem postizanja što realističnijih planova tj. smanjenja odstupanja ostvarenja u odnosu na planove na minimum. Navedeno omogućava bolju iskorištenost postojećih resursa poduzeća, odnosno transparentnost postupka i uloga što dovodi do povećanja kvalitete planova i smanjenje troškova samog postupka planiranja.

Kako bi kontroling trebao obavljati svoju zadaću utvrđivanja realističnosti ostvarenja planova?

Kontroling bi prema unaprijed utvrđenoj dinamici i sadržaju izvještaja trebao osigurati točne i pravovremene podatke o ostvarenju planova na svim upravljačkim razinama u poduzeću skupa sa jasnim uzrocima odstupanja. Osim praćenja ostvarenja financijskog plana, potrebno je pratiti i ostvarenje strateških i operativnih ciljeva, ključnih pokazatelja učinka, statusa projekata i ostalih ključnih dijelova poslovanja.

Kod izvještavanja o ostvarenju, u kojoj mjeri se treba fokusirati na odstupanja u odnosu na prošlu godinu, a u kojoj na plan odnosno prognozu?

Prilikom izvještavanja o ostvarenju planova, prvenstveno se treba fokusirati na odstupanja u odnosu na planove tj. prognoze jer se na taj način poduzeće usmjerava na ostvarivanje ciljeva u postojećim i aktualnim tržišnim okolnostima. Prošlogodišnji podaci o rezultatima korisni su u planiranju jer predstavljaju iskustvo kao orijentir za budućnost. Ostvarenje u odnosu na prošlu godinu može biti „utješno“ u situacijama kad poduzeće ne uspijeva ostvariti planove, no i dalje je u okviru prošlogodišnjih rezultata. U tom slučaju, potrebno je osmisliti korektivne mjere kojima će se plan ostvariti ili je potrebno plan revidirati. U cilju što boljeg upravljanja i maksimiziranja rezultata, nužan je pogled u budućnost i usmjerenje na postizanje željenih ciljeva tj. planova.

Više o temi Procesnog modela operativnog planiranja, budžetiranja i prognoze na:

5. FINANCIJSKA KONFERENCIJA: Financijsko planiranje, 24. 10. 2023.