Kvaliteta podataka kao temelj financijskog modela
U modernom kontrolingu financijski modeli više ne služe samo za izračune, već za simulaciju odluka, testiranje scenarija i partnerski dijalog s menadžmentom.
Renata Domović, konzultantica za kontroling i financije, u svojoj radionici pokazuje kako kvaliteta i struktura podataka izravno određuju vrijednost financijskog modeliranja u IT alatu – od izvještavanja do what‑if analiza.
Koji su najčešći problemi s kvalitetom podataka koji u praksi onemogućuju pouzdano financijsko modeliranje?
Najčešći problem je da financijska izvješća ne odražavaju precizno operativni rezultat jer ulazni podaci nisu dosljedni ili su pogrešno klasificirani. Tada brojke postoje, ali se ne može jasno objasniti što je stvarno utjecalo na rezultat. Drugi čest uzrok su različite računovodstvene politike i tumačenja (npr. što je operativni trošak, što se kapitalizira, kako se priznaje prihod, kako se tretiraju rabati i rezerviranja). Ako pravila nisu jasno dokumentirana i jednako primijenjena, usporedbe po razdobljima i segmentima nisu pouzdane. Treće je disciplinirano zatvaranje perioda: cut-off pravila, rokovi i trag promjena. Ako se podaci naknadno mijenjaju bez kontrole, izvještaji nisu usporedivi i gubi se povjerenje u rezultat.
Važno je imati jedan mjerodavan izvor (glavna knjiga i povezani operativni sustavi), jasne vlasnike podataka i pravilo da se korekcije rade u izvoru ili kroz kontrolirani proces – ne „ručno u Excelu“. Minimum je stabilno mapiranje konta (glavna knjiga → upravljačke kategorije) te jasna pravila za razgraničenja, rezerviranja i eliminacije. Tako izvještaji dosljedno mjere isti operativni rezultat kroz vrijeme. Posebno kritično je upravljanje matičnim šifarnicima: kontni plan, profitni centri, mjesta troška, kupci, proizvodi i projekti. Ako su šifre neuredne ili se hijerarhije mijenjaju bez kontrole, rezultat se „raspe“ po pogrešnim dimenzijama. Sve počinje od stručnosti računovodstva i kvalitete povijesnih podataka: dosljedna klasifikacija po prirodnoj vrsti, pravilno razgraničenje u period nastanka poslovnog događaja te sučeljavanje troškova s prihodima na koje se isti odnose. Kada su ti temelji stabilni, financijski model može pouzdano objasniti operativni rezultat.
Ažurnost i usporedivost se postižu kroz kalendar zatvaranja: tko što priprema, do kada, kada je cut-off i kada se period zaključava. Nakon zatvaranja promjene idu samo kroz odobreni postupak, uz trag promjena.
Što organizacija mora standardizirati kao minimum da bi planiranje i analize scenarija bile usporedive i upravljive?
Minimum standardizacije je da plan i realizacija mjere isti operativni rezultat: jedinstven kontni plan, jasno mapiranje na upravljačke kategorije i dogovorene računovodstvene politike (priznavanje prihoda, kapitalizacija, razgraničenja, rezerviranja). Zatim trebaju biti jasni procesi: verzije (plan/ forecast/ realizacija), rokovi i zaključavanje perioda, obavezne dimenzije (profitni centar, mjesto troška, proizvod/kupac, projekt) te pravila alokacija. Bez toga scenariji nisu usporedivi.
Minimum kontrola: (1) obavezna polja i kontrola šifarnika, (2) usklađenje ključnih agregata s glavnom knjigom, (3) pragovi/tolerancije na odstupanja, (4) kontrola nelogičnih vrijednosti, (5) dokumentirane pretpostavke i procjene (rezerviranja, razgraničenja, umanjenja), (6) trag promjena.
Zašto je povezivanje operativnih i financijskih podataka preduvjet da kontroling postane stvarni partner menadžmentu?
Povezivanje operativnih i financijskih podataka je nužno jer menadžment upravlja kroz menadžerske izvještaje. Zato brojke moraju biti jasne, usporedive i lako objašnjive. Cilj je jedna verzija istine: isti poslovni događaj mora se jednako vidjeti u KPI-evima i u financijama. Komercijala poslovanje najčešće prati kroz dimenzije (grupa proizvoda, brand, partner, prodajni zastupnik, mjesec/godina, šifra artikla, vrsta dokumenta) i kroz KPI-eve, a manje kroz klasične financijske izvještaje. Zato treba uskladiti dimenzije i definicije te redovito uspoređivati prvu razinu profitabilnosti (prihodi od prodaje – trošak prodane robe) s komercijalnim KPI-evima. Time provjeravamo da svi mjerimo isti rezultat. Da bi to funkcioniralo svaki mjesec, uvode se standardni izvještaji za sve upravljačke razine i jasan leksikon (što točno znači prihod, marža, rabat, COGS, operativni trošak, jednokratne stavke…). Zatim slijede kratke edukacije i upute: kako čitati izvještaj, kako analizirati i kako dosljedno obrazložiti odstupanja. Tako postaje jasno što je stvarno operativno, a što je posljedica računovodstvenih politika ili procjena.
Koje su najčešće pogreške pri prelasku s Excel modela na financijsko modeliranje u IT alatu?
Najčešća pogreška je da organizacija Excel model samo tehnički prenese u novi alat, bez prethodnog čišćenja logike i standardizacije. Time se prenesu i slabosti: ručne korekcije, nedokumentirane formule, lokalne definicije i pomoćne tablice bez jasnog vlasnika i kontrole verzija. U praksi dobijete sustav koji izgleda modernije, ali i dalje nema jasan trag promjena – pa je teško pouzdano objasniti brojke. Druga zamka je preskočiti temelj: kvalitetno definiran dimenzijski model (dimenzije, hijerarhije, matični podaci) i jasna pravila alokacija, uz usklađenje plan–realizacija u odnosu na glavnu knjigu. Ako taj sloj nije stabilan, korisnici će zadržati paralelne Excel tablice jer „brže dođu do svoje analize“. I treće – upravljanje promjenom: uloge i odgovornosti, rokovi, zaključavanje verzija i kontrolne točke. Bez toga projekt ostane IT implementacija, umjesto da postane standardiziran poslovni proces.
Često ističete da je logika važnija od vizualizacije; kako izgleda dobar, dugoročno održiv financijski model u praksi?
Kada kažem da je logika važnija od vizualizacije, mislim na to da dobar model mora biti konzistentan i provjerljiv, neovisno o tome prikazujete li ga u tablici ili na grafikonu. U praksi, dugoročno održiv financijski model je transparentan i modularan: jasno razdvaja ulaze (pretpostavke), izračune (poslovna pravila) i izlaze (upravljačko izvještavanje). Temelji se na ključnim čimbenicima koje organizacija razumije i na koje može utjecati – primjerice količina × cijena, normativi, kapaciteti i alokacije – umjesto na implicitnim korekcijama koje se teško objašnjavaju. Jednako su važne kontrole kvalitete i trag promjena. To uključuje ugrađene validacije i upozorenja, jasna pravila zaključavanja verzija te trag promjene – tko je što promijenio, kada i prema kojem obrazloženju. Takav model omogućuje brzu izradu i usporedbu scenarija uz zadržavanje istih pravila, bez stvaranja paralelnih tablica i različitih „istina“. Vizualizacija tada dolazi kao završni sloj: da jasno komunicira provjerene nalaze, a ne da nadomjesti nedovoljno definiranu logiku ili nedostatke u podacima.
Zaključno: vrijednost financijskog modeliranja u IT alatu nije u samom izvještaju, nego u tome da osigura usporedivost, trag promjena i upravljivost kroz vrijeme. Kada su podaci i definicije standardizirani, a proces ima jasne kontrole i rokove, kontroling dobiva kapacitet za brze scenarije i preporuke – što je preduvjet partnerskog odnosa s menadžmentom.
Više o temi na: CONTROLING DAYS: "Partnerstvo menadžmenta i kontrolinga", 22.05.2026.
Renata Domović, dipl. oec., diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je zaposlena kao konzultant za kontroling i financije u Poslovnoj učinkovitosti d.o.o. Posjeduje višegodišnje iskustvo i opsežno znanje iz područja kontrolinga, računovodstva, financija i revizije, vođenja projekata, te financijskog i operativnog planiranja i izvještavanja. Tijekom svoje karijere kontinuirano se stručno usavršavala i educirala, te je stekla certifikat ovlaštenog revizora pri Hrvatskoj udruzi revizora. Stečeno iskustvo koristi i danas za reviziju poslovnih operacija i temeljnih financijskih izvještaja. Kao iskusni voditelj kontrolinga, specijalizirala se u postavljanju i optimizaciji poslovnih procesa, izvještavanju i reviziji poslovanja. Uspješno pokrenula i razvila odjel kontrolinga u M SAN grupi d.o.o., implementirajući cjeloviti koncept kontrolinga i postavljajući temelje za operativne instrumente, internu regulativu, izvještaje i terminologiju, te unaprijedila analitičke i savjetodavne poslovne procese. Njezin profesionalni put obilježen je i izradom kompleksnih konsolidiranih financijskih izvještaja za velike korporacije.
