Svjetsko financijsko tržište je posljednjeg desteljeća doživjelo dramatične promjene. Moguće je govoriti o utjecaju više istodobnih procesa, raspadu klasičnog bankocentričnog financijskog posredovanja, rastu novih financijskih posrednika, prelasku s dugoročnog kreditiranja investicija na kratkoročno financiranje i s njim vezane špekulativne aktivnosti, posljedičnom porastu važnosti kontrole i upravljanja rizikom u poslovanju na robnim i financijskim tržištima, primjeni instrumenata zaštite i  strukturiranih proizvoda, razvoju analitičkih aparata temeljenih na kvantitativnim modelima, itd.

Globalna financijska kriza u potpunosti je promijenila način mjerenja i upravljanja financijskim paramaterima, stavljajući u središte upravljačkog okvira risk management – ključnu točku koja determinira poslovanje poslovnih organizacija, prije svega financijskih.

Učestale financijske krize kojima smo svjedoci od osamdesetih godina prošlog stoljeća na ovamo pokazale su da najrazvijenija tržišta ne samo da nisu imuna na financijske poremećaje, nego da, što direktno, a što indirektno, potiču njihovo nastajanje i propagaciju. U okruženju iznimno složenih i povezanih financijskih tržišta minimiziranje rizika i izbor uspješne strategije  upravljanja ključnim parametrima poslovanja postaju osnovni čimbenici kvalitete poslovnih organizacija. Danas sve više sazrijeva spoznaja da kvalitetno poslovanje podrazumijeva procjenu, odnosno mjerenje, svih materijalno značajnih kategorija rizika kojima su poslovne organizacije  izložene u svom poslovanju, ali i (kvalitativnu) interpretaciju rezultata spomenute procjene/mjerenja, temeljenu na boljem razumijevanju korištenih modela, ali i financijske realnosti koju opisuju, od strane višeg menadžmenta organizacije. One institucije koje investiraju u interni razvoj analitičkih i kvantitativnih modela upravljanja rizikom  promiču podizanje razine razumijevanja spektra rizika kojemu su izložene, čime u srednjem roku stiču značajnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Stjepan Anić